(SARAJEVO, 5. februar 2015. godine) - Gost večerašnjeg Dnevnika TV1 bio je Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine.

TV1: Najavili ste da će fokus Vašeg rada tokom četvorogodišnjeg mandata biti kriminal bijelog ovratnika. Možete li nam pojasniti o kojem kriminalu se radi, budući da zvuči egzotično, te po čemu se razlikuje od ostalih vrsta kriminala?

TEGELTIJA: Kriminal bijelog ovratnika je ekspresija, izraz koji je jako udomaćen u evropskim zemljama jer se radi o kriminalu koji čine ljudi koji se bave velikim biznisom, koji imaju politički uticaj, koji su u politici, dakle ljudi koji su u ozbiljnoj sferi uticaja na društvena dešavanja, bilo kroz novac, bilo kroz uticaj i moć. Korupcije nema bez moći, bez sprege sa državnim aparatom, tako da kada govorite o kriminalu bijelog ovratnika, govorite o takvoj vrsti krivičnih dijela.

Zašto će ta krivična djela biti u fokusu rada ne samo VSTV, kao regulatornog tijela pravosuđa, nego u principu svih pravosudnih institucija? Zato što je to jednostavno problem koji mori ovo društvo. Moram reći da samo pravosuđe ne može uraditi ništa što može imati ozbiljne rezultate. To mora biti široki front u kojem bi morali da učestvuju svi državni organi, počev od policije, poreske uprave... Ono što radi pravosuđe, odnosno sudovi je šlag na tortu, odnosno finale utakmice u kojoj bi se morale dešavati sankcije za one koji su počinili takva krivična djela.

TV1: Kada se može očekivati početak realizacije?

TEGELTIJA: To je već počelo, no problem je što su istraživanja i krivična gonjenja za krivična djela korupcije u principu vrlo dugotrajna, zahtijevaju posebna dokazna sredstva, dokazne radnje, posebne istražne radnje i one su uglavnom tajne. To što se ne vidi epilog dešavanja, što možda nekad nema hapšenja, optužnice, suđenja, ne znači da se ništa ne dešava. Te istrage mogu dugo trajati i u principu su obavijene velom tajnosti. Kada bi pravosuđe objavljivalo svaku istragu koja je pokrenuta, onda bi to bio signal onima protiv kojih se istraga vodi da počnu da sakrivaju dokaze, čine prepreke na putu istraživanja tih krivičnih djela. Jako je teško govoriti kada će nešto biti. Uglavnom su sve te istrage tajne i to što se ne vide njihovi rezultati, ne znači da se po njima ništa ne radi. To građani treba da imaju u vidu kao jednu od bitnih stavki kada procjenjuju da li se nešto po tome radi ili ne.
Mislim da će u narednom periodu trend u kojem BiH mora ići, ukoliko želi da se pridruži EU, biti takav da se moramo riješiti problema korupcije u bh. društvu. Siguran sam da mi nećemo moći biti izolovano pusto ostrvo u okruženju EU koje će biti carstvo za ljude koji se bave takvim krivičnim djelima.

TV1: Na dnevnom redu posljednje sjednice VSTV bio je Pravilnik o postupku ocjenjivanja rada glavnih tužilaca, njihovih zamjenika, šefova odjela u tužilaštvima u BiH. Šta taj prijedlog konkretno donosi i kada bi mogao biti usvojen?

TEGELTIJA: Taj prijedlog kriterijuma za ocjenjivanje već je postavljen na dnevni red sjednice koja će biti održana 11. i 12. februara. Pretpostavljam da će pomenuti kriterijumi na toj sjednici biti usvojeni. To je ono što je nedostajalo. U VSTV BiH zakonski nismo imali regulisane kriterijume za ocjenu glavnih tužilaca, predsjednika sudova itd. u svim kategorijama. Neki su bili podložni ocjenjivanju, neki ne. Ovdje pravimo mjerila kojima bismo jednostavno postavili rangove, ljestve vrijednosti, da vidimo ko to i koliko radi, te da li dobro radi, a da bismo na osnovu tih kriterijuma mogli da donosimo adekvatne ocjene i procjene šta i kako dalje. Svako ko radi neki posao za njega mora biti ocijenjen i upravo smo se u tom kontekstu dali u ispravljanje onog što nam je do sada falilo. Taj aspekt ocjenjivanja nam je falio i mi smo dali značajan trud da bismo došli do tih kriterijuma koji bi na neki način bili ogledalo rada svakog glavnog tužioca i predsjednika suda.

TV1: U javnosti se moglo čuti dosta primjedbi da su neke sudije i tužioci usko povezani sa politikom i ljudima koji se kreću u političkim krugovima. Čak je predsjednica Suda izjavila da u državi postoji pravosudna mafija. Kakva su Vaša saznanja i kako to komentarišete?

TEGELTIJA: Ja kao ozbiljan čovjek koji čvrsto stoji na zemlji ne mogu da isključim situaciju koja postoji da je neko sa nekim dobar, blizak, da ima prijateljske i drugačije odnose. Na kraju krajeva, ovo je mala zemlja u kojoj se ljudi međusobno poznaju, često su jedni sa drugima u rodbinckim odnosima, prijateljskim, kumovskim... Međutim, ne mogu prihvatiti da je data generalna ocjena. U svakom žitu ima kukolja, tako da vjerovatno takve stvari postoje i u pravosuđu. Pravosuđe je sastavni dio društva u kojem živimo. Niti je puno bolje niti lošije od njega. Ne isključujemo mogućnost takvih situacija. Međutim, mislim da veći dio tih tvrdnji predstavlja špekulaciju, koja je u sferi pretpostavljene krivice. Postoji navika, koja nije došla iz ovog perioda, nego iz ranijeg sistema, iz komunističkog perioda, u kojem je pravosuđe bilo pod punom političkom kontrolom. Postoji naslijeđeni odnos prema pravosuđu, ali realno gledano, mi danas imamo stepen nezavisnosti prvenstveno ogledan u VSTV koji obezbjeđuje nezavisnost pravosuđa, a takvo ponašanje bilo kog nosioca pravosudne funkcije predstavljalo bi istinski prekršaj koji bi, ukoliko postoje istinski dokazi, trebao biti prijavljen i on bi sasvim sigurno bio sankcionisan

TV1: Izjavili ste da je potrebna ozbiljna rasprava o stanju generalno u pravosuđu BiH i da je ta priča otvorena kroz strukturalni dijalog. Na šta ste konkretno mislili?

TEGELTIJA: Mi moramo voditi ozbiljne rasprave o svim sistemima u ovom društvu. Pravosuđe je jedan od sistema kao jedan stub vlasti. Sasvim je sigurno, iako imamo značajnih dostignuća u oblasti pravosudne reforme, još nismo dovoljno učinili. Moramo napraviti presjek šta je napravljeno i šta nam je preostalo. U tom kontekstu se vodi i strukturalni dijalog jer je i reforma pravosuđa jedna od onih koje moramo provesti do kraja u smislu pridruživanja EU. Imamo mi neke nedorečenosti u pravosudnom sistemu o kojima se već pričalo – nadležnosti Suda BiH, da ne ulazim u detalje, ali u svakom slučaju sve u pravosuđu može biti predmet razgovora. Ništa što radimo, ni jedna reforma, ne bi trebala da ide na uštrb već postignutog stepena nezavisnosti. Može samo da je pojača, nikako da je smanjuje.

TV1: kakvo je stanje s nerješenim predmetima na sudovima?

TEGELTIJA: U zadnjih nekoliko godina mi smanjujemo broj nerješenih predmeta. Ako izuzmemo komunalne predmete u kojima za jedan dio nema suđenja, ostale smanjujemo iz godine u godinu. Za osam ili devet mjeseci jedne godine primimo predmeta onoliko koliko iznosi zaostatak. U 2014. godini primili smo oko 520 hiljada predmeta, a rješili smo 560 hiljada predmeta. Ako nastavimo ovim putem, a mi radimo na poboljšanju efikasnosti, siguran sam da ćemo vrlo brzo taj problem riješiti.

TV1: Parlament BiH zatražio je da im date podatke na kom osnovu plate za svoje uposlenike finansirate od donacija. Hoćete li im dostaviti tražene podatke?

TEGELTIJA: Mi smo već dali saopćenje za javnost i napisali odgovor Parlamentu. Kada je VSTV u pitanju tu nema ništa sporno. U VSTV postoje projekti koji su finansirani od međunarodnih donatora. Ono što je bitno je da kroz donacije donatori sudijama i tužiocima ne daju plate. Te donacije su podrška budžetima. Donacije idu u budžete, a onda se iz budžeta plaćaju sudije i tužioci, jer postojeće garniture vlasti nisu iznašle dovoljna sredstva da se obezbjede sredstva za veći broj sudija i tužilaca, a koja su bila potrebna da bismo pojačali rad na predmetima, a posebno na ratnim zločinima. Ne radi se o direktnom odnosu tužilac – strani donator.

TV1: U budžetu SAD-a predložen je niz stavki koje se odnose na pomoć BiH. Podrška se odnosi na jačanje kapaciteta VSTV-a, a kako bi se osigurao kvalitetan nadzor i imenovanje tužilaca.

TEGELTIJA: Moram se zahvaliti Vladi SAD-a na dosadašnjoj pomoći koja nastavlja podržavati pravosuže u BiH. Moramo znati da su kroz strane donacije obezbjeđeni ogromni zahvati u pravosuđu BiH, posebno po pitanju izgradnje i rekonstrukcije sudskih i tužilačkih objekata, ali i u kompletnu ostalu infrastrukturu. Na početku reforme mi smo radili na pisačim mašinama. Ne treba dezavuisati i degradirati te donacije. Treba ih poštovati jer su date u dobroj namjeri. One ne utiču na to kako se sudi i kako se optužuje. Kada su projekti u sastavu VSTV u pitanju, u njima ne rade sudije i tužioci. U njima radi projektno osoblje, koje služi kao podrška VSTV-u. Projekti su podržka radu Vijeća a ne kreator politika.

N.Š.

(Izvor: Vijesti.ba/TV1)