Šta je to Sporazum o priznanju krivnje?
SPORAZUM O PRIZNANJU KRIVNJE
Ovaj institut je zasnovan na anglosaksonskom običajnom pravu i omogućava tužiteljima i osumnjičenim, odnosno optuženim da pregovaraju o vrsti i dužini krivičnih sankcija, uz uvjet da osumnjičeni, odnosno optuženi prizna da je počinio krivično djelo i pristane da se odrekne određenih osnovnih prava kao što su pravo na javnu raspravu pred sudom, na osiguranje javnog sudskog postupka i pravo na žalbu.
Zakon propisuje da se sporazum o priznanju krivnje ne može zaključiti ako se optuženi na ročištu za izjašnjenje o krivnji izjasnio da je kriv.
Prilikom pregovaranja o krivnji sud nema apsolutno nikakvih ovlaštenja, niti da daje sugestije, niti da se na drugi način miješa u sačinjavanje sporazuma o priznanju krivnje.
Pregovaranje o krivnji može otpočeti još u toku istrage, u suštini se svodi na to pod kojim uslovima će osumnjičeni odnosno optuženi priznati krivnju.
Ukoliko se tužitelj i osumnjičeni/optuženi dogovore o uslovima priznanja krivnje, tada zaključuju sporazum koji mora biti potpisan od tužitelja, osumnjičenog/optuženog i njegovog branioca.
Ukoliko osumnjičeni/optuženi pristane da prizna krivicu, tužitelj može sa svoje strane ponuditi:
- izricanje kazne ispod zakonskog minimuma, primjenom odredbi o ublažavanju kazne (npr. za krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora najmanje tri godine može mu ponuditi kaznu zatvora u trajanju jedne ili dvije godine i sl.)
- blažu vrstu kazne (npr. izricanje novčane kazne umjesto kazne zatvora) ili drugu vrstu krivično pravne sankcije (npr. uslovna osuda umjesto kazne zatvora ili novčane kazne).
Postignuti sporazum o priznanju krivnje se uz optužnicu dostavlja sudu ako je postignut do trenutka podizanja optužnice.
Sudija za prethodno saslušanje, sudija, odnosno vijeće sporazum o priznanju krivnje mogu prihvatiti ili odbaciti.
Prilikom razmatranja sporazuma o priznanju krivnje sud provjerava:
- da li je do sporazuma o priznanju krivnje došlo dobrovoljno, svjesno i sa razumijevanjem, kao i nakon upoznavanja sa mogućim posljedicama, uključujući i posljedice vezane uz imovinsko-pravni zahtjev, oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i troškove krivičnog postupka
- da li postoji dovoljno dokaza o krivnji optuženog,
- da li optuženi razumije da se sporazumom o priznanju krivnje odriče prava na suđenje i da ne može uložiti žalbu na krivičnopravnu sankciju koja će mu se izreći,
- da li je izrečena krivičnopravna sankcija u skladu sa zakonom,
- da li je oštećenom pružena mogućnost da se pred tužiteljem izjasni o imovinsko-pravnom zahtjevu.
Ako sud prihvati sporazum o priznanju krivnje, izjava optuženog će se unijeti u zapisnik i nastaviti sa raspravom za izricanje krivičnopravne sankcije predviđene sporazumom.
Ako sud odbaci sporazum o priznanju krivnje, to će saopćiti strankama i branitelju i konstatovati u zapisniku. Istovremeno će se odrediti datum održavanja glavne rasprave. Glavna rasprava će se zakazati u roku od 30 dana. Priznanje iz ovog sporazuma ne može se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku.
O rezultatima pregovaranja o krivnji sud će obavijestiti oštećenog.